Subota 22 Siječanj 2022

Oldy

RAZVOJ AUTOMOBILIZMA U HRVATSKOJ  U VRIJEME AUSTRO-UGARSKE
Početno razdoblje automobilizma u Hrvatskoj od pojave prvog automobila grofa Bombellesa 1898. godine u Vinici pokraj Varaždina do sloma Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine pada u revolucionarno tehnološko doba u kojemu nestaje jedna višestoljetna paradigma koja otvaraju put novoj. Novonastali svijet sa svojim posljedicama nije imao lagan hod na putu prema svojoj afirmaciji. Trebale su godine pa i desetljeća za potvrdu automobila kao sredstva koje će postati sastavni dio svakodnevnog života i čije će posljedice promijeniti sliku cjelokupnoga društva u svim njegovim segmentima.
Sami počeci pojave prvih automobila u svim krajevima Hrvatske dočekani su s velikom dozom znatiželje, čuđenja, ali i agresijom velikog dijela stanovništva prema prvim vozačima. Razlog tomu leži u činjenici da su automobili plašili konje koji su u to vrijeme bili dominantno prijevozno sredstvo. U gradovima i selima promet su činili konji, fijakeri, konjske zaprege, omnibusi, konjski tramvaji i bicikli.povijest7

Prvi automobili koji su proizvodili neugodne i jake zvukove i koji su dimili i stvarali smrad naširoko oko sebe plašili su konje koji su izvrtali kola s putnicima i poljoprivrednim proizvodima. Vozači su pokušavali na razne načine umanjiti ove neugodne situacije smanjujući brzinu, glasajući se poput životinja, a neki su čak na karoserije lijepili likove životinja, no sve to bilo je bez pozitivnih rezultata. Takvi bliski kontakti vozača i kočijaša neminovno su vodili do verbalnih sukoba koji su često prelazili u fizičke sukobe.

U novinama iz toga vremena možemo čitati velik broj tekstova u kojima su opisani takvi slučajevi. Ferdinada Budickog u samo jednome danu triput su napali seljaci koji su ga kolcima udarali po glavi i leđima. Takvim situacijama treba pridodati i obijesnu djecu kojima je omiljena zabava bila bacati kamenje na automobile. Neke od takvih opasnih dječjih zabava završavale su smrću vozača koji bi izgubio kontrolu nad automobilom koji bi se prevrnuo u jarak pokraj ceste ili se zabio u neku građevinu. Uz ljudski faktor postojala su i tehnička ograničenja.

Prvi su automobili imali acetilenske lampe koje su slabo svijetlile i trebalo ih je puniti svakih nekoliko sati. Gume su se bušile nekoliko puta na svakoj malo dužoj vožnji pa ih je trebalo krpati na licu mjesta. Rezervni su se dijelovi čekali danima i tjednima pa su automobili do popravka morali stajati na cestama. Ako su posrijedi bili manji kvarovi, trebalo je angažirati konjsku zapregu da odvuče automobil do mehaničara. Prvi modeli nisu imali krov pa je kiša padala po glavama vozača.

Uz sve nabrojeno, prvi su automobili bili tvrdi, nezgrapni i tražili su veliku vještinu vožnje. Infrastruktura toga doba bila je dodatni problem. Do godine 1941. Hrvatska je imala samo 154 km asfalta, dok je na području pod talijanskom vlašću bilo dodatnih 218 km. Ceste i putovi nisu bili održavani. Blato, loš makadam, odroni zemlje bili su svakodnevica prvih vozača.
Ipak, unatoč svim teškoćama, prvi automobili polako su dolazili u naše krajeve. Njihovi su vlasnici bili iz najviših slojeva društva jer su automobili bili preskupi za običan narod.

Prvi automobil Ferdinanda Budickog bio je dvije godine star „opel” koji je stajao 20 prosječnih plaća, što dovoljno govori o tome koliko je automobil bio i privilegirana ekskluzivna pojava.

povijest6

Baruni, grofovi, plemići, tvorničari, gradonačelnici, arhitekti, doktori i trgovci i njihovi „šoferi” gradili su jedan novi svijet koji je samo osam godina od pojave prvog automobila dobio svoj oblik u osnivanju Hrvatskog automobilnog kluba 1906. godine u Zagrebu.povijest1

Prvih 14 članova kluba iz sjeverne Hrvatske započelo je svoju dugogodišnju borbu za razvoj i promicanje automobilističke kulture. Godinu dana poslije osnovan je i autoklub u Splitu. U prvom propisu o brzini iz godine 1908. piše da brzina vožnje automobila mora biti jednaka brzini konja u kasu.

Dvije godine poslije Budicki otvara prvu autoškolu u Zagrebu. Prva hrvatska automobilistička utrka vozila se 1912. na relaciji Zagreb – Varaždin, a godinu dana poslije trodnevna utrka kretala je iz Zagreba preko Plitvičkih jezera do Rijeke.povijest5

Sve to daje na znanje da je početak automobilizma bio vezan za elitni automobilistički šport te da je još godinama bio udaljen od poimanja ozbiljnoga prometa. Zagreb je 1913. godine imao 120 000 stanovnika. U Hrvatskoj je zabilježeno 269 automobila, 22 autobusa i 69 motocikala. U isto vrijeme u Beču prometuje 7 000, a u Berlinu 9 000 automobila. Takvoj maloj zaostaloj prometnoj automobilističkoj kulturi svoj doprinos za razvoj dale su austrougarske autoutrke koje su 1908., 1911., 1913., te 1914. prolazile kroz Hrvatsku i gdje su građani prvi put mogli vidjeti veći broj automobila na jednome mjestu.
Ubojstvom prestolonasljednika Franza Ferdinada i njegove supruge Sofije (ironijom sudbine poginuo je tijekom parade u otvorenom automobilu) u Sarajevu počeo je Prvi svjetski rat koji je zaustavio razvoj te svako daljnje djelovanje automobilizma na ovim prostorima. Većina je automobila završila na bojištima za potrebe vojske, dok su vozači bili mobilizirni jer drugi nisu niti znali tehniku vožnje. Neki su vlasnici u nakani da spase svoju imovinu rastavljali automobile i skrivali dijelove. Unatoč svemu, automobilistički kotač povijesti više nije bilo moguće zaustaviti.

Četvrtak, 04 Veljača 2021 08:03

Susret povijesnih vozila u Otočcu

1.SUSRET POVIJESNIH VOZILA - SPORTSKI AERODROM - OTOČAC. 6-8.8.2021
U Gradskom poglavarstvu Grada Otočca gradonačelnik dr. Stjepan Kostelac primio je danas inicijatore vrlo zanimljive priredbe. Ukoliko epidemiološka situacija bude dozvoljavala Otočac bi od 6. do 8. kolovoza trebao biti domaćin „1. Susreta povijesnih vozila Ferdinand Budicki & Otočac“.

Sastanak je kao ljubitelj oldtimera organizirao Berislav Kostelac iz Otočca koji je na razgovor došao s Valentinom Valjkom, osnivačem Muzeja automobila Ferdinand Budicki u Zagrebu, Zaprešiću i Skradinu. Valentino je tom prigodom gradonačelniku Kostelcu poklonio monografiju „Bešte ljudi - ide auto“ Povijest automobilizma u Hrvatskoj 1898. - 1945. u kojoj je kao autor Valjak sublimirao povijest pojave automobila na hrvatskim cestama.

Gradonačelnik Kostelac tom je prilikom dao punu potporu ovome projektu koji će bez sumnje biti važan iskorak grada Otočca u turističkom smislu. Valentino Valjak i Berislav Kostelac našli su se i direktoricom Turističke zajednice Grada Otočca Mladenkom Orešković koja je također podržala ovu ideju. Slično je bilo i u Gackom pučkom otvorenom učilištu i Muzeju Gacke gdje su punu podršku ovoj ideji dale ravnateljica Nada Avsec i kustosica Muzeja Snježana Bogdanić.

Tijekom održavanja ove priredbe upriličit će se niz kulturnih i zabavnih sadržaja, predavanja i obilazaka popularnih turističkih destinacija Like.

Nedjelja, 31 Siječanj 2021 13:57

Restauracija Opel Kadett C

Opel Kadett C - coupe sa motorom od 1.2 litre, godina 1976. Prije 3 godine kupljen u Banja Luci i od tada u vlasništvu Mire Mikulića iz Gruda, člana Opel oldschol kluba Hercegovina, vlasnika auto servisa u kojem je odrađen veći dio restauracije vozila (rastavljanje, sastavljanje te obnova i zamjena svih dijelova vozila), limariju na vozilu je radio kolega iz Gruda.
Boja na vozilu je identična tvorničkoj originalnoj boji.
Lagana preinaka su sjedala iz Kadetta D GTE (obnovljeni naručenim originalnim tkaninama) zbog udobnosti te atraktivnosti.
Ukupnom dojmu pridonose i naplaci koje također spadaju u neki "oldschool" odabir te neka sitnija mehanička poboljšanja u odnosu na original.
Osim uživanja u doživljaju koje pruža ovakvo vozilo vlasniku, ekipa iz samog kluba ponosi se njegovim uspjehom na tamošnjoj oldtimer sceni, isključivo zbog velikoga broja dobrih ljudi i prijatelja...

Čestitatmo, krasno složen oldtimer! 

Proces obnove pogledajte u galeriji slika:

View this gallery on Flickr

Petak, 15 Siječanj 2021 09:55

Kako osmisliti svoju radionicu

Garaža za automobil nije ništa više od parkirnog mjesta ako nemate dobro osmišljenu radionicu. Možda mislite da je vaša garaža premala za radionicu, ali čak i mala garaža za automobile može se iskoristiti ako je prostor dobro osmišljen. Osmisliti radionicu u vašoj garaži nije teško.

Puno je dobrih ideja za dizajn garaže za automobile na internetu koje vam mogu pomoći da osmislite vaš prostor za radionicu. Prva odluka koju morate donijeti je ono što želite učiniti sa svojom garažom.  Odluka o dizajnu garaže, ovisi o vrsti ideja za auto-radionicu koje imate i o vrstama projekata koje imate na umu.

Potpuno opremljena radionica ili osnovni popravci?

Onima kojima je potrebna garaža za cjelovitu restauraciju imat će različite potrebe za prostorom i trebat će im drugačiji alati od vlasnika koji obavljaju samo osnovne popravke i održavanje. Hidraulična dizalica je jedan od najkorisnijih alata koji možete ugraditi u svoju radionicu. Dizalice se također mogu koristiti i u garažama gdje praktički stane samo jedan automobil.

dizalica minhidraulicna dizalica minpresa

Potpuna restauracija vozila zahtijeva da vlasnik garaže ima odgovarajuće alate za taj posao. Oni koji žele osmisliti prostor za radionicu gdje će se baviti potpunom obnovom vozila morat će uzeti u obzir i računati na prostor za alate poput hidraulične dizalice, zračnog kompresora i puno prostora za rastavljanje i čišćenje dijelova. Izgled radionice koja se koristi za obnavljanje automobila znači da se vlasnik treba odlučiti gdje će i koliko električnih utičnica biti dostupno, uzeti u obzir upotrebu alata poput dizalice i postolja motora, dizala mjenjača, odvod i zbrinjavanje otpadnih tekućina...

Hidraulična dizalica može znatno olakšava popravak automobila. Mnogo poslova koje biste često obavljali kod mehaničara, na primjer, podešavanje, možete obaviti kod kuće kad imate dizalicu. Cijene dizalica kreću se od najnižih cca. 1.000 EUR naviše. Dizalica može malu garažu učiniti još korisnijom jer se automobil često može podići s puta radi skladištenja ili dodatnog parkiranja.

Mnogi drugi alati za radionice, poput preše, opreme za poliranje i ormarića za pjeskarenje, mogu ponuditi kućnim radnicima profesionalnije popravke bez potrebe za plaćanjem mehaničara.

Povremeni popravak

Vaša radionica više je od mjesta na kojem popravljate stvari.

Trebate li prostor u radionici za zamjenu ulja, ali ne namjeravate nikada ukloniti i zamijeniti motor? Planirate li povremeno izvaditi motor, ali imate li samo malo prostora? Možete dizajnirati svoj prostor za radionice u garaži kako biste iskoristili prostoriju koju imate bez žrtvovanja upotrebljivosti.

Ideje za dizajn malih garaža mogu uključivati ​​upotrebu servisne jame umjesto dizalice. Servisna jama ponekad se može iskopati za manje novca manje od cijene dizalice. Servisna jama trebala bi biti dizajnirana da bude ugodna za rad u njoj. Previše plitka jama ozlijedit će vrat i leđa, dok preduboka znači težak pristup komponentama vozila.

Ideje o radnim stolovima koji štede prostor mogu vam pružiti dovoljno prostora za rad bez žrtvovanja veličine vaše male radionice. Trebali biste biti sigurni da ćete prilikom dizajniranja prostora radionice uzeti u obzir vrste alata koje planirate koristiti. Na primjer, ako planirate koristiti podnu dizalicu, pobrinite se da na bočnim stranama automobila ostavite dovoljno mjesta za upravljanje ručkom.

Savršeni radni stol

radni 2 min 1radni 3 min

Savršen radni stol za vašu radionicu ovisit će o vašem prostoru i vrstama poslova koje biste željeli obavljati u svojoj radionici. Kompresor zraka i pristup električnoj energiji neophodni su za savršenu radionicu. Možda nijedan element dizajna vašeg radnog prostora u garaži nije toliko važan kao vaš radni stol.

Dobar radni stol pružit će vam prostor potreban za rad na projektima automobila, a da ne budete pretrpani. Također bi trebao imati jaku i izdržljivu površinu koju možete udarati i bušiti bez nanošenja velike štete.

Neki od ključnih alata za koje biste možda trebali razmisliti kako biste stvorili prostor na svom radnom stolu dobar je škripac i čvrsta metalna ploča. Površina radnog stola trebala bi biti materijal koji se lako čisti i postojan je. Tvrdo drvo i metal su popularni izbori.

Vaš radni stol trebao bi biti smješten blizu električnih utičnica i trebao bi biti lako dostupan, bez obzira na automobilu koji radite tog dana. Provjerite imate li dovoljno prostora za kretanje. Ništa nije gore od otkrića da ne možete doći u ugodan položaj za obradu dijela jer je vaš radni stol na pogrešnom mjestu.

Vlasnici malih garaža koje nemaju mjesta za fiksni radni stol mogu razmisliti o sklopivoj klupi. Neki se mogu preklopiti uza zid, dok su drugi sklopivi i prijenosni. Ove su vrste radnih stolova vrlo korisne za male prostore i za vrijeme kada vlasnici rade na automobilima na više mjesta.

Organizacija radnog prostora
Kutija alata pomoći će vam da ostanete organizirani i pruža sigurno mjesto za pohranu alata. Svakako planirajte gdje će se nalaziti vaš set alata prilikom planiranja vaše radionice. Alat bi trebao biti blizu vašeg radnog stola i lako dostupan.

Kutije s alatima mogu biti vrlo skupe. Potražite rabljene kutije s alatima koje se prodaju ili pripazite prilikom kupovine samog alata. Mala, kvalitetna kutija s alatima često je bolja od velike, jeftine.

Vlasnici malih garaža za automobile mogu dizajnirati svoj radni prostor tako da osmisle police i površine za vješanje alata. Uredna ideja male radionice je raspored polica / ploha i vješanje samog alata, Iscrtajte flomasterom položaje na ploči kako biste brzo mogli prepoznati gdje alat pripada. Ovo je jeftina opcija kada kupnja profesionalnog alata ne dolazi u obzir.

Skladišne ​​posude za odlaganje sitnih dijelova poput matica i vijaka nisu skupe i mogu biti jedan od najprikladnijih predmeta u vašoj radionici kad vam je potreban mali dio u kratkom roku.

Ideja za dizajn garaže automobila
Većina automobilskih entuzijasta koji rade na automobilima u vlastitoj radionici uštedjet će puno novca kojeg bi inače potrošili kod mehaničara. Radionica u početku može biti velik trošak, ali ako imate svoj vlastiti alat za prvi posao, uštedjet ćete vrijeme i novac u budućnosti.

Malo je mjesta koja su za automobilske entuzijaste toliko posebna kao radionica koju sami osmisle.

Petak, 25 Prosinac 2020 11:52

Restauracija Oakland True Blue Six

Oakland True Blue Six najstariji hrvatski automobil s pedigreom iz 1925. ulazi u završnu fazu obnove koja se radi u restauracijskom odijelu Muzeja oldtimera Presečki u Krapini. Restauratori: Antun i Ivica Presecki. (Foto:Valentino Valjak)

Oakland je prvi puta registriran 1929. a zadnji puta 1940. U 11 godina napravio je 78.000 milja i citavo vrijeme je u vlasništvu jedne obitelji. Zbog svega navedenog kažemo da se radi o najstarijem hrvatskom automobilu s pedigreom. Više detalja pročitajte ovdje

Stranica 3 od 147

Google oglas

Istaknuti oglas