Ponedjeljak 29 Studeni 2021

Oldy

Nedjelja, 02 Svibanj 2021 14:11

Mercedes W115-200D

Uščuvan primjerak Mercedes Benz-a serije 115. Model 200 D sa standardnim diesel motorom od 55 KS. Dobro poznat kao nepoderiv i vječan. Mjenjač ručni na volanu, 4 brzine.

Nedjelja, 14 Ožujak 2021 09:46

Alfa 33

Vrlo dobro uščuvan primjerak Alfe 33 s relativno malom kilometražom. Motor boxer 1.3, 90 ks sa duplim rasplinjačima.

Ponedjeljak, 08 Ožujak 2021 18:56

Ford Fiesta 1.0

Ford Fiesta, prve generacije. Izuzetno očuvana. Samo 44000 km. Pouzdana i jednostavna. Motor sprijeda, prednji pogon.

Kako uvesti oldtimer i postupiti prilikom uvoza?

Potrebno je obratiti se Državnom zavodu za mjeriteljstvo zahtjevom za alternativni postupak utvrđivanja sukladnosti vozila (postupak homologacije) koji je potrebno obaviti prije postupka tehničkog pregleda i registracije. Da bi se pristupilo ovom pregledu vozilo treba biti u tehnički ispravnom stanju (restaurirano). Zahtjev treba poslati poštom ili mailom na Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM), Služba za homologaciju vozila, Capraška 6, Zagreb. Osim ispunjenog obrasca (Prilog 1), potrebno je poslati prometnu dozvolu i jednu sliku vozila (sve se može poslati i elektroničkom poštom) na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Homologacijski pregled se može obaviti u jednoj od stanica za tehnički pregled koje su ovlaštene za taj postupak a popis stanica se može naći na www.dzm.hr ili www.cvh.hr ili www.hak.hr. Naknada za postupak za motocikle iznosi 412,50 kn, za putnička i laka teretna vozila 625,00 kn a za kamione 1250,00 kn.

U slučaju da vozilo nije spremno za homologaciju/registraciju jer ga je potrebno restaurirati (poštom) dobiveni dopis DZM-a o upućivanju na utvrđivanje sukladnosti treba sačuvati do provođenja tog postupka.

Obveza plaćanja posebnog poreza na motorna vozila (trošarina)

Vezano za obvezu podnošenja porezne prijave radi obračuna i plaćanja posebno poreza na motorno vozilo postoje dvije mogućnosti.

(1) U slučaju da je za vozilo ishođena identifikacijska isprava HROS-a, što podrazumijeva da je vozilo tehnički ispravno, vozilom se može odmah pristupiti homologaciji i nakon toga tehničkom pregledu i registraciji, bez potrebe podnošenja i plaćanja posebnog poreza.

(2) U slučaju da vozilo nije tehnički ispravno (potrebna je restauracija), u područnom carinskom uredu potrebno je, temeljem obveze prijave i plaćanja posebnog poreza platiti paušalni iznos od 2000,00 kn koji se može dobiti natrag ako se ishodi identifikacijska isprava HROS-a za starodobno vozilo. Rok za povrat iznosi 3 godine. U Prilogu 2. se nalazi službena uputa Carinske uprave koji definira ovo postupanje oko reguliranja posebnog poreza na motorna vozila (trošarina).

Carinska davanja: Za vozila koja se uvoze iz trećih zemalja (izvan EU) potrebno je prije reguliranja trošarine platiti carinu u pripadajućoj carinskoj ispostavi. Za reguliranje ove obaveze potrebno je imati prometnu dozvolu, dokumente o vlasništvu vozila (ugovor/račun) i potvrdu DZM-a o homologaciji i dopis DZM-a o upućivanju na postupak utvrđivanja sukladnosti

Izdavanje identifikacijske isprave HROS-a za oldtimer vozilo

Kad se vozilo dovede u tehnički ispravno stanje vlasnik se može obratiti HROS-u za pokretanje postupka vrednovanja te će biti upućen na jednog od licenciranih povjerenika (vidjeti popis povjerenika) koji se nalaze na tom području i s njim će dogovoriti pregled svog oldtimera i ostalo postupanje. Na taj pregled potrebno je donijeti svu dokumentaciju o vozilo kojom vlasnik raspolaže i koja može pomoći povjereniku da u ispravu unese što točnije tehničke i ostale podatke o povijesti predmetnog vozila. Postupak vrednovanja se provodi prema Postupniku o vrednovanju vozila a započinje ispunjavanjem Prijave za razvrstavanje u kategoriju oldtimera i njenim slanje izabranom povjereniku a završava izdavanjem identifikacijske HROS isprave.

Izdana HROS-a omogućuje vlasniku oldtimera da:

  • dobije posebne registarske pločice (tzv. PV-pločice)
  • svoje vozilo povoljnije registrira (značajno manje obavezno osiguranje i cestarina) i da u slučaju eventualnog oštećenja (suda/krađa) posjedovanjem HROS isprave dokaže status/vrijednost svog starodobnog vozila.

Dobivanje registarskih PV-pločica
PV pločice se naručuju u jednoj od stanici za tehnički pregled po cijeni od 286,00 kn uz rok isporuke oko 10 dana. Oznaka (bro)j registarskih pločica za oldtimere (starodobna vozila) sastoji se od slovne oznake PV i tri ili četiri numeričke oznake. Više detalja o pločicama možete naći u Pravilniku o registraciji i označavanju vozila vozila (NN 151/2008-45/2016). (izvor:HROS)

RAZVOJ AUTOMOBILIZMA U HRVATSKOJ  U VRIJEME AUSTRO-UGARSKE
Početno razdoblje automobilizma u Hrvatskoj od pojave prvog automobila grofa Bombellesa 1898. godine u Vinici pokraj Varaždina do sloma Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine pada u revolucionarno tehnološko doba u kojemu nestaje jedna višestoljetna paradigma koja otvaraju put novoj. Novonastali svijet sa svojim posljedicama nije imao lagan hod na putu prema svojoj afirmaciji. Trebale su godine pa i desetljeća za potvrdu automobila kao sredstva koje će postati sastavni dio svakodnevnog života i čije će posljedice promijeniti sliku cjelokupnoga društva u svim njegovim segmentima.
Sami počeci pojave prvih automobila u svim krajevima Hrvatske dočekani su s velikom dozom znatiželje, čuđenja, ali i agresijom velikog dijela stanovništva prema prvim vozačima. Razlog tomu leži u činjenici da su automobili plašili konje koji su u to vrijeme bili dominantno prijevozno sredstvo. U gradovima i selima promet su činili konji, fijakeri, konjske zaprege, omnibusi, konjski tramvaji i bicikli.povijest7

Prvi automobili koji su proizvodili neugodne i jake zvukove i koji su dimili i stvarali smrad naširoko oko sebe plašili su konje koji su izvrtali kola s putnicima i poljoprivrednim proizvodima. Vozači su pokušavali na razne načine umanjiti ove neugodne situacije smanjujući brzinu, glasajući se poput životinja, a neki su čak na karoserije lijepili likove životinja, no sve to bilo je bez pozitivnih rezultata. Takvi bliski kontakti vozača i kočijaša neminovno su vodili do verbalnih sukoba koji su često prelazili u fizičke sukobe.

U novinama iz toga vremena možemo čitati velik broj tekstova u kojima su opisani takvi slučajevi. Ferdinada Budickog u samo jednome danu triput su napali seljaci koji su ga kolcima udarali po glavi i leđima. Takvim situacijama treba pridodati i obijesnu djecu kojima je omiljena zabava bila bacati kamenje na automobile. Neke od takvih opasnih dječjih zabava završavale su smrću vozača koji bi izgubio kontrolu nad automobilom koji bi se prevrnuo u jarak pokraj ceste ili se zabio u neku građevinu. Uz ljudski faktor postojala su i tehnička ograničenja.

Prvi su automobili imali acetilenske lampe koje su slabo svijetlile i trebalo ih je puniti svakih nekoliko sati. Gume su se bušile nekoliko puta na svakoj malo dužoj vožnji pa ih je trebalo krpati na licu mjesta. Rezervni su se dijelovi čekali danima i tjednima pa su automobili do popravka morali stajati na cestama. Ako su posrijedi bili manji kvarovi, trebalo je angažirati konjsku zapregu da odvuče automobil do mehaničara. Prvi modeli nisu imali krov pa je kiša padala po glavama vozača.

Uz sve nabrojeno, prvi su automobili bili tvrdi, nezgrapni i tražili su veliku vještinu vožnje. Infrastruktura toga doba bila je dodatni problem. Do godine 1941. Hrvatska je imala samo 154 km asfalta, dok je na području pod talijanskom vlašću bilo dodatnih 218 km. Ceste i putovi nisu bili održavani. Blato, loš makadam, odroni zemlje bili su svakodnevica prvih vozača.
Ipak, unatoč svim teškoćama, prvi automobili polako su dolazili u naše krajeve. Njihovi su vlasnici bili iz najviših slojeva društva jer su automobili bili preskupi za običan narod.

Prvi automobil Ferdinanda Budickog bio je dvije godine star „opel” koji je stajao 20 prosječnih plaća, što dovoljno govori o tome koliko je automobil bio i privilegirana ekskluzivna pojava.

povijest6

Baruni, grofovi, plemići, tvorničari, gradonačelnici, arhitekti, doktori i trgovci i njihovi „šoferi” gradili su jedan novi svijet koji je samo osam godina od pojave prvog automobila dobio svoj oblik u osnivanju Hrvatskog automobilnog kluba 1906. godine u Zagrebu.povijest1

Prvih 14 članova kluba iz sjeverne Hrvatske započelo je svoju dugogodišnju borbu za razvoj i promicanje automobilističke kulture. Godinu dana poslije osnovan je i autoklub u Splitu. U prvom propisu o brzini iz godine 1908. piše da brzina vožnje automobila mora biti jednaka brzini konja u kasu.

Dvije godine poslije Budicki otvara prvu autoškolu u Zagrebu. Prva hrvatska automobilistička utrka vozila se 1912. na relaciji Zagreb – Varaždin, a godinu dana poslije trodnevna utrka kretala je iz Zagreba preko Plitvičkih jezera do Rijeke.povijest5

Sve to daje na znanje da je početak automobilizma bio vezan za elitni automobilistički šport te da je još godinama bio udaljen od poimanja ozbiljnoga prometa. Zagreb je 1913. godine imao 120 000 stanovnika. U Hrvatskoj je zabilježeno 269 automobila, 22 autobusa i 69 motocikala. U isto vrijeme u Beču prometuje 7 000, a u Berlinu 9 000 automobila. Takvoj maloj zaostaloj prometnoj automobilističkoj kulturi svoj doprinos za razvoj dale su austrougarske autoutrke koje su 1908., 1911., 1913., te 1914. prolazile kroz Hrvatsku i gdje su građani prvi put mogli vidjeti veći broj automobila na jednome mjestu.
Ubojstvom prestolonasljednika Franza Ferdinada i njegove supruge Sofije (ironijom sudbine poginuo je tijekom parade u otvorenom automobilu) u Sarajevu počeo je Prvi svjetski rat koji je zaustavio razvoj te svako daljnje djelovanje automobilizma na ovim prostorima. Većina je automobila završila na bojištima za potrebe vojske, dok su vozači bili mobilizirni jer drugi nisu niti znali tehniku vožnje. Neki su vlasnici u nakani da spase svoju imovinu rastavljali automobile i skrivali dijelove. Unatoč svemu, automobilistički kotač povijesti više nije bilo moguće zaustaviti.

Stranica 2 od 147

Google oglas

Istaknuti oglas